Još uvijek nejasna sudbina 7.600 nestalih tokom rata u BiH

Tri decenije od okončanja rata, u Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za 7.600 osoba koje su registrirane kao nestale tokom ratnih sukoba, a članovi njihovih porodica u utorak su istakli kako je to nedopustivo i predstavlja najgori oblik kršenja ljudskih prava njihovih porodica, prenosi agencija Hina.

Povodom 10. decembra koji se obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava, u Sarajevu je održana posebna sjednica Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH (INO) čija je predsjednica Aljonka Dželetović kazala kako nerazjašnjena sudbina hiljada nestalih u ratu predstavlja najdrastičnije kršenje ljudskih prava.

 To je nedopustivo i za to nema opravdanja, istaknula je Dželetović, pozvavši sve koji nešto znaju o skrivenim pojedinačnim ili masovnim grobnicama da taj podatak prijave i omoguće rješavanje tog problema. 

Prigovorila je i vlastima u BiH da ne poduzimaju dodatne napore u rješavanju sudbine nestalih iako im je to zakonska obveza.

Ravnateljica INO-a Saliha Đuderija ustvrdila je, pak, da tijela vlasti čine sve što mogu, ali suočavaju se s brojnim teškoćama. 

– Mi činimo puno, ali to nije dovoljno, rekla je Đuderija, podsjećajući kako je prijavljen nestanak više od 30 tisuća osoba iz BiH tijekom sukoba od 1991. do 1995., a pronađeni su i identificirani ostaci njih gotovo 80 posto.

Suglasna je kako je podatak o 7600 osoba koje se i danas smatraju nestalima, u vremenu kada su dostupne brojne suvremene metode traganja i identifikacije, teško shvatiti, no i ona misli da je najveći problem šutnja svjedoka. 

– Među nestalima je i nekoliko stotina djece, podsjetila je, apelirajući na savjest očevidaca zločina.