Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata
Dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945 godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor -Aušvic
Generalna skupština UN-a usvojila 2005 godine rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata izabran je 27. januar, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945. Godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor – Aušvic. Tom prilikom oslobođeno je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust se posebno obilježava u europskim zemljama u kojim je tokom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, među kojima gotovo 31 milion civila
Na današnji dan, kad su oslobođeni preživjeli zatočenici Auschwitza, prisjećamo se svih strahota i nehumanosti koje je židovski narod, ali i pripadnici drugih etničkih manjina proživio tijekom Drugog svjetskog rata
Prema podacima iz raznih izvora, ukupan broj Jevreja, žrtava nacističkog progona, kreće se od najmanje 4.194.000 do 5.820.960, dok se sa svim drugim narodima procjenjuje da je u holokaustu nestalo od devet do jedanaest miliona ljudi Holokaust je biogenocid bez presedana, bio je to sveobuhvatan i sistematičan čin koji je provela nacistička Njemačka zajedno sa svojim saradnicima s ciljem da uništi čitav jevrejski narod, a njegovu kulturu i tradiciju izbriše s lica Zemlje
Dnašnje posječanje na holokaust borimo se za svijet u kojem se to više nikada neće ponoviti da će svijet budućnosti biti svijet u kojem će tolerancija, dijalog te međusobno poštovanje postati temelj i trajni zalog mira.što nas je obvezalo da trajno upozoravamo na neprihvatljivost ekstremizma, isključivosti i političkog nasilja, kao i da naraštaje koji dolaze odgajamo u duhu mira i istinske tolerancije, odnosno da ih učimo kako je poštivanje moralnih vrednota, vladavine prava te zaštita slabijih i drukčijih temelj opstojnosti i napretka demokratskog društva.
Holokaustom su ispisane jedne od najmračnijih i najsramotnijih stranica u ljudskoj povijesti, a na svima nama je da se borimo protiv svih oblika rasizma i diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti, kako bismo spriječili da se išta slično ikada više ponovi.
Holokaust je vrhunac zamračenja ljudskoga uma i povijesti. Holokaust je drugo ime za mržnju, nepravdu, okrutnost, nevine žrtve, patnju. Ovaj zločin protiv čovječnosti i tragedija židovskoga naroda zapisan je nažalost i na stranicama naše povijesti
